Iskustvo kaže da projektim timovima treba 6-12 mjeseci za uskađivanje karaktera i različitosti te povezivanje u „interesnu zajednicu“. U PLM-u su stvari još komplesnije jer se radi o portfolio menadžmentu koji je na duge staze i nema dediciran timo – PLM tim u principu čine sudionici produktnih procesa koji dolaze iz različitih odjela i imaju vlastitu agendu i ciljeve.
Digitalni produkti zahtjevaju interakciju s tržištem i stalna poboljšanja su nužna kako bi se zadržala atraktivnost kod korisnika. Da bi u tome bili uspješni sudionici PLM procesa moraju funkcionirati kao tim, biti kompaktni i agilni (suprotno organizacijskoj strukturi koja ih silosira i usporava). Dakle, s jedne strane treba brusiti sposobnost brzog reagiranja na promjene, a s druge, te reakcije moraju biti relevantne – isporučivati ono što korisnik zaista treba i da je u skladu s vizijom proizvoda. Sposobnost dobre i brze percepcije situacije i donošenje pravih odluka nije vještina pojedinca već vještina koja se traži upravo na razini timova.
Stvaranje održivih i profitabilnih proizvoda u digtalnom okruženju je osjetljiv posao, a razinu kompleksnosti najbolje može dočarati nedavno objavljen standard zanimanja Produktni menadžer https://hko.srce.hr/registar/standard-zanimanja/detalji/493. Zanimanje produktnog stručnjaka broji preko 40 pojedinačnih kompetencija koje se provlače kroz životni ciklus proizvoda, a samo kao primjer izdvajam nekoliko: postavljati i pratiti strateške ciljeve produkta; specificirati funkcionalne zahtjeve produkta; istraživati korisničke potrebe i očekivanja; analizirati, interpretirati i koristiti podatke. Ove četiri kompetencije najčešće pripadaju različitim stručnjacima i recimo da tipično pripadaju ovim rolama: Product manager; Product owner/analitičar; UX Researcher; Data analyst.
Znamo da posao Data analysta nije produktna strategija (već product ili portfolio menadžera), ali Data analyst mora imati sposobnost razumjevanja primjene zadane strategije kako bi kvalitetno odradio svoj dio posla u PLM-u. Isto se odnosi na na ostale timove u lancu PLM-a – razvojni timovi, UX dizajneri, projektni timovi, marketing, korisnička podrška i drugi. Kvaliteta njihovog rada na razvoju proizvoda i optimizacijama procesa, osim o stručnim kompetencijama, velikim dijelom ovisi o stvarnom razumijevanju šire produktne strategije, o razumijevanju potreba korisnika, o poznavanju trendova tržišta, o poznavanju kapaciteta firme… argument zašto treba posvetiti posebnu pažnju timskim kompetencijama.
Kako bildati znanja i vještinena razini PLM-a? Na prvom mjestu je naravno – komunikacija i to na razini kvalitativnog dijeljenja informacija kroz diskusije i razgovor gdje kolege mogu iskazati verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Informiranje mailovima će uvijek ostati samo na razini informiranja i tu se ne može postići jednaka energija i emocija. Važan način komunikacijskog povezivanja su i multilevel trenizi gdje su uključeni ljudi iz svih domena PLM-a, od menadžmenta do razvojnih timova, marketinga, prodaje i podrške. Takvi treninzi potiču uključenost zaposlenika i uvijek rezultiraju boljim rezultatima u kontekstu zadovoljstva korisnika, kvalitetnijem rješavanju problema, a i otvaranjem organizacije prema nekim novim rješenjima.
Dakle, korisničko iskustvo uslugom i zadovoljstvo proizvodom usko su vezani uz kompetencije pojedinaca, ali i cijelog produktnog tima na niovu organizacije. To je Total experience krug kojeg čine zadovoljni klijenti, kompetentni timovi i poslovno održivi proizvodi.